Klinički pregled dojki
Dojke su organ građen od žlijezda s nizom izvodnih kanala, od masnog tkiva, veziva i ligamenata, individualno prisutnih u različitim omjerima. Dakle, riječ je o strukturama koje uvijek stvaraju različite, veće ili manje, tvrđe ili mekše kvržice dostupne pipanjem. Žljezdane strukture jako su ovisne o hormonskom statusu te se mijenjaju tokom menstrualnog ciklusa (ili uz nadomjesnu hormonalnu terapiju), pa su kod većine žena puno istaknutije uoči menstruacije. Kvržice se, dakle, mijenjaju ovisno o promjenama u nivou gonadotropnih i seksualnih hormona. Zato je neobično važno da se pregled uvijek provodi u istoj fazi ciklusa, pred kraj ili neposredno poslije menstruacije, u fazi kada se dojke opuste. Kod nekih je žena to je već treći dan ciklusa, kod drugih sedmi ili osmi. Ni kod iste žene to ne mora uvijek biti u istom danu ciklusa, kao što ni dojke nisu uvijek jednako napete uoči menstruacije.
Bit pregleda je prepoznati i osjetiti normalnu strukturu dojke i razlikovati je od patološke što uvijek i nije lako.

Inspekcija – Prvo treba dobro pogledati dojke – izgled kože i bradavica, pomičnost dojki pri podizanju obiju ruku, posebno pomičnost i izgled kože kada pojedinu dojku pomičemo u raznim smjerovima. Kod pregleda desne dojke desna je ruka podignuta iznad glave, a lijeva spuštena. Pomicanjem donjih dijelove desne dojke u raznim smjerovima i prati se hoće li se bilo gdje na koži pokazati nekakva promjena, postoji li nešto što povlači ili gura dojku ili kožu i napinje li se kože preko nečega. Ista radnja se zatim ponovi s lijevom dojkom.

Palpacija – je drugi je dio pregleda dojki koji se može vršiti i sjedeći i ležeći ali to nema posebnog uticaja na kvalitet pregleda. Osnovno je pravilo da se tkivo dojke pipa sa dva ili još bolje tri prsta kako bi se povećala površina palpacije te izbjegla mogućnost da male kvržice “pobjegnu” između raširenih prstiju. Iznimno je važno maksimalno poboljšati kontakt između prstiju i kože na dojci, pa se u tu svrhu uzima gel!  Druga ruka je s donje strane i pridržava dojkukako bi se postigao što bolji trodimenzionalni osjet u dubini dojke i bolje ocijenili tvrdoću i pomičnost pojedinih kvržica. U jagodicama prstiju najbolje su razvijena osjetilna tijela, pa strukture položene između jagodica dvije ruke najbolje pipamo. Nakon pregleda desne dojke sve ovo se ponovi sa lijevom.Pregled se nastoji poboljšati tako što se dojka uobičajeno dijeli na četvrtine (kvadrante) vukući okomice kroz bradavicu, pa tako razlikujemo gornji unutarnji, gornji vanjski, donji unutarnji i donji vanjski kvadrant. Žljezdani kanali iz svih dijelova dojke usmjereni su prema bradavici, dakle međusobno su postavljeni u različitim smjerovima, a žljezdani režnjevi postavljeni su oko tih kanala. Zato jedan smjer nikako nije dovoljan da bi ovako različito raspoređene strukture dobro opipali, osjetili i zapamtili njihov trodimenzionalni raspored. Upravo je to razlog zašto se svaki dio dojke mora pipati iz najmanje dva, a još bolje iz što više smjerova kao bi svaka struktura došla pod prste iz što više smjerova.

Pregled limfnih čvorova – Najveći dio limfe otječe u pazušne jame, ali gornji unutarnji kvadrant drenira se dijelom iza prsne kosti, a dijelom u trokut iznad gornjeg ruba ključne kosti, vrata i ramena (supraklavikularno). Stoga pregled limfnih čvorova mora obuhvatiti pazušnu i supraklavikularnu jamu.

Iscjedak iz dojki – Pojava iscjetka moguć je znak ozbiljnih bolesti dojke. Kada je spontan, obostran i mliječan, najčešće je znak hormonalnih poremećaja. Ali, u to se ne treba pouzdati, nego svaku pojavu iscjetka signalizirati liječniku kako bi se napravila osnovna obrada. U sklopu samopregleda treba povremeno, svakih nekoliko mjeseci, provjeriti postoji li iscjedak. Pritom je potpuno krivo stiskati samo bradavice (žene koje su dulje dojile i imaju veće bradavice često mogu istisnuti minimalnu količinu tekućine zaostale u širim mliječnim kanalima). Potrebno je dva do tri puta stisnuti cijelu dojku pokretima kao kod izdajanja mlijeka, te se u slučaju pojave iscjetka odmah obratiti liječniku.

Ovakav pregled bi trebalo svaka žena uradi i sama, barem jednom mjesečno. Odlaskom na pregled kod doktora ovladaćete ovom vještinom gledajući upravo kako to doctor izvodi a naravno da ga možete i pitati.

Ultrazvuk dojke
Tehnika pregleda tkiva dojke se vrši putem ultrazvučnih talasa visoke frekvencije koji prolaze kroz dojku, odbijaju se različitom brzinom od struktura dojke i vraćaju do sonde, odnosno ekrana gdje se očitavaju njihovi povratni odjeci. S obzirom de je udaljenost sonde od tkiva minimalna moguće je koristiti sonde visoke frekvencije (10-13MHz) što omogućuje visoku rezoluciju slike.

Ultrazvučni pregled je od neprocjenjive vrijednosti u diferencijaciji između solidnih i cističnih promjena, kao i za razjašnjenja palpabilnih kvržica u dojci. Sa vrlo visokom pouzdanošću, ultrazvukom je moguće razlikovati dobroćudnu od maligne promjene. Ukoliko ipak postoji dilema o prirodi nalaza, ona se rješava pod kontrolom aspiracijom ili biopsijom sumnjive promjene, te se na taj način postavlja definitivna dijagnoza. Preciznost i sigurnost tog postupka se postiže vođenjem igle pod kontrolom ultrazvuka.
Prava vrijednost ultrazvučnog pregleda dojki je kod mladih žena s mastopatijom, kod žena s postoperativnim ožiljcima, ožiljcima nakon terapije zračenjem, kod žena s hormonskom nadomjesnom terapijom, kao i žena sa silikonskim implantatima. Upotreba kolor-doplera tehnike omogućuje uočavanje patoloških obrazaca vaskularizacije kod solidnih ili cističnih tvorbi.

Mamografija i ultrazvuk dojki danas predstavljaju metode koje se sve više međusobno dopunjuju – komplementarne metode, od kojih svaka ima svoje mjesto u dijagnostici promjena dojke.